Rat čipovima ušao u novu fazu

(Last Updated On: )

Trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine traje već nekoliko godina, uz brojne odluke i propise obe strane, koji smenjuju jedni druge. Jedan datum iz 2022, ipak, trebalo bi da ostane upamćen kao presedan. Sedmog dana oktobra administracija predsednika Bajdena uvela je nove kontrole izvoza, najozbiljnije do sada. One se svode na dve bitne stvari.

Prva je da je po prvi put u potpunosti zabranjen izvoz čipova iznad određenih performansi u Kinu. Ne samo čipova za potrebe vojne industrije, nego čipova uopšte.

Drugo, zabranjen je i izvoz softvera za dizajniranje čipova, izvoz mašina i postrojenja neophodnih da se čipovi proizvedu, kao i rezervnih delova za postojeću opremu ove namene.

Zabrana se, dakle, odnosi na najsavremenije čipove, one koji se koriste u tehnologijama veštačke inteligencije. Cilj SAD je da spreči dalji razvoj kineskog modernog naoružanja, ali očigledno i svega ostalog. Amerikancima i vlasnicima američke zelene karte ograničen je rad u kineskoj industriji poluprovodnika. Napad u trgovinskom ratu ovoga puta ima sasvim jasnu ideju – da se na sve moguće načine zaustavi dalji napredak Kine u visokim tehnologijama i njeno pozicioniranje na svetskoj mapi kao supersile.

Zanimljivo je, a to mnogi ne znaju, da Kina izrazito zavisi od uvoza kada su čipovi u pitanju. Svake godine na uvoz čipova potroši se više novca nego na uvoz nafte.

Sa druge strane, apsolutni lider u proizvodnji čipova su, upravo, Sjedinjene Američke Države. Kako god da se posmatra internacionalni karakter multinacionalnih korporacija i otvoreno tržište, u ovoj oblasti Amerikanci vode glavnu reč u ključnim segmentima proizvodnog lanca. Svaka fabrika poluprovodnika na svetu zavisi od američke opreme, apdejtova programa, rezervnih delova, tako da oni, praktično, mogu da diktiraju razvoj na čitavoj planeti.

Još jedna odluka koja stiže iz SAD je značajna, a tiče se domaće scene.

Proteklog leta u Kongresu je usvojen zakon koji odobrava vladi da u narednih nekoliko godina potroši blizu 53 milijarde dolara na istraživanje, razvoj i proizvodnju poluprovodnika, kao i obrazovanje kadrova u ovoj oblasti. Masivnim ulaganjem računa se na to da i u budućnosti Sjedinjene Američke Države ostanu jedina velesila u ovoj oblasti.