Šta je recesija i kakve posledice ostavlja

(Last Updated On: )

“Evrozona je ušla u recesiju”, glasi vest koja se danas nalazi u svim medijima. I dok je ekonomistima jasno šta ovaj termin znači, većina građana samo pretpostavlja da je recesija nešto loše po privredu, društvo i standard građana. Evo, zato, kratkog objašnjenja samog pojma, pojave, uzroka i posledica.

Ekonomska recesija je faza u ekonomiji jedne zemlje u kojoj privredne aktivnosti stagniraju, što dovodi do poremećaja u poslovnom ciklusu, ponudi i tražnji. Recesija jeste negativna, ali je znak da nešto u privredi nije u redu, što tera nadležne da preduzimaju opsežne mere, kako bi je vratili na put napretka i rasta.

O recesiji se govori kada se dva kvartala zaredom pogoršavaju ekonomske aktivnosti, i tada se ona zvanično objavljuje.

Ono što se najpre vidi kao posledica je smanjeno ulaganje investitora, povećanje inflacije i rast cena roba, rast nezaposlenosti, pad berzanskih indeksa, rast fiskalnog deficita, pad bruto društvenog proizvoda.

Za građane, recesija je vreme u kome se suočavaju sa brojnim problemima. Pored rasta cena namirnica i drugih neophodnih atrikala, otvara se pitanje sigurnosti radnih mesta. Privatne kompanije koje ne mogu da se bore sa recesijom zatvaraju pogone ili gase pojedine segmente poslovanja, a u najgorem slučaju proglašavaju bankrot. Kamate na zaduživanje u bankama rastu. Porodice sa postojećim kreditima teško se bore sa novim nametima i neizvesnošću.

Ekonomije velikog broja zemalja pokazivale su znakove recesije u 2020. godini, kao rezultat globalne kovid pandemije. Vladajuće strukture ulagale su maksimum napora da se situacija kontroliše i smanji efekat velike zdravstvene krize na ekonomiju. Globalna politička i ekonomska kriza izazvana ratom Rusije i Ukrajine, međutim, pogoršala je situaciju, pa su danas u Evrozoni pokazatelji stagnacije veoma vidljivi. Njihovo obuzdavanje je moguće, i svet prati mere koje se očekuju.

Sa stanovišta pojedinca i vlasnika malih privatnih biznisa, recesija je pojava na koju treba računati s vremena na vreme. Mesečni i godišnji budžet neophodno je planirati mudrije, kao i lična i poslovna ulaganja. Uvek je potrebno imati ušteđevinu za hitne slučajeve i izbegavati zaduživanja sa visokim kamatama.

Ekonomska recesija može trajati par meseci, ali i par godina, ali nije tako ozbiljna pojava kao ekonomska depresija, koja traje godinama i izaziva ekstremni pad ekonomskih aktivnosti.