Čeka li nas nova kriza?

(Last Updated On: October 19, 2017)

U krugovima finansijskih eksperata sve češće se pominje nova kriza, koja bi mogla da pogodi ekonomije razvijenih država i zatim se odrazi na čitav svet.

Poslednji koji na navedenu temu govori je Žan Klod Triše, bivši predsednik Evropske centralne banke. On poziva na strukturne reforme i upozorava da se u centralne banke ima mnogo poverenja. Jedan od opominjućih signala o kojima Triše govori je veličina duga i nepovoljan odnos između dugova i bruto društvenog proizvoda u zemljama u ekonomskom usponu.

“Smatram da je važan indikator ekonomske i finansijske ranjivosti svetske ekonomije odnos zaostalog javnog i privatnog duga i njegovo učešće u ukupnom BDP-u”, kaže Žan Klod Triše i dodaje da je između 2000. i 2007. godine taj odnos porastao za 25% – sa 250% na 275% što je delimično doprinelo nastanku krize 2008. godine. Po okončanju krize, međutim, taj odnos je nastavio da se povećava i danas iznosi čak 300%.

Razloga za navedeni skok je nekoliko. Najpre – glavne ekonomije sveta su povećale svoju budžetsku potrošnju. Zatim, centralne banke Japana, Sjedinjenih Američkih Država i bogatih evropskih zemalja vode preterano “labavu” monetarnu politiku i dozvoljavaju da ogromni viškovi novca slobodno odlaze u privatne kompanije u zemljama u naglom razvoju. U Japanu je, na primer, dug javnog sektora veliki, ali je veći problem Kina u kojoj se vlada bavi dugovima državnih korporacija i kompanija, ali u privatnim dugovanja beleže ozbiljan skok. Sa “lakim novcem” koji je stigao postupa se bez kontrole.

Triše izlaz vidi u partnerstvu vlada, parlamenata i centralnih banaka razvijenih ekonomija, kao i uključivanju predstavnika preduzetnika, sindikata i drugih, kako bi se monetarna politika uskladila na dobrobit svih. Iako su centralne banke nezavisne, jasno je da one odluke ne donose same, a liberalni i restriktivni potezi imaju uvek i svoje prednosti i mane. Važno je posmatrati širu, globalnu sliku puteva novca i preduprediti događaje koji se kao bumerang mogu vratiti i ekonomijama za koje se čini da svoju situaciju drže pod kontrolom.