Srpska industrija suočava se sa jednim od najvećih izazova u novijoj istoriji – kako istovremeno sačuvati tržišnu konkurentnost i ubrzati energetsku tranziciju u skladu sa zahtevima Evropske unije. U srcu ove dileme nalazi se CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), evropski mehanizam za korekciju ugljika na granici, koji sve snažnije oblikuje poslovno okruženje za kompanije koje posluju sa EU tržištem.
Upravo ove teme biće u fokusu predstojećeg “Business Summit 2026”, zakazanog za 15. maj u Beogradu. Pod sloganom “Vizija koja se gradi”, skup će okupiti vodeće domaće i međunarodne stručnjake, predstavnike državnih institucija i poslovne lidere. Privredna komora Srbije (PKS) je partner ovog događaja, koji će kroz pet panel diskusija – Moć kapitala, Energetski čvor, CBAM i ETS, EXPOSE your business i Digitalni kapital – pokušati da ponudi konkretne odgovore na aktualne izazove.
Nenad Ristić, senior menadžer za planiranje R&D projekata u Elixir Grupi, smatra da CBAM nije puka ekološka mera – reč je o instrumentu koji EU koristi i kao zaštitu sopstvene industrije od neravnopravne konkurencije.
“Vrednosno podržavamo CBAM regulativu kao ključni mehanizam za ostvarivanje ambiciozne klimatske politike na globalnom nivou. Integritet tržišta je neophodan preduslov za fer poslovanje i upravo zato naša kompanija, koja značajan deo asortimana plasira na EU tržište, postaje deo EU ETS sistema kroz primenu CBAM regulative”, naglašava Ristić.
Prema njegovim rečima, pred Srbijom stoji i izazov očuvanja jedinstvenog lokalnog tržišta, na kome svi učesnici moraju imati iste obaveze. Jedino takav pristup, kaže, može dugoročno osigurati stabilnost domaće privrede i sprečiti tržišne neusklađenosti. Ristić takođe zagovara osnivanje nacionalnog fonda za dekarbonizaciju, koji bi prikupljena sredstva vratio industriji u vidu investicija, umesto da ona odlaze van granica.
Na Samitu će govoriti i Kat Hosrovjar (Kat Khosrowyar), ekspert za regulatorna i naučna pitanja u American Chemistry Council. Ona upozorava da trgovina emisijama može biti korisna, ali samo ako je transparentna i predvidiva, a ne isključivo kaznene prirode. Za zemlje u razvoju, poput Srbije, poseban izazov nije samo snošenje novih troškova, već i izgradnja sistema za merenje, izveštavanje i praćenje emisija.
“Da bi ovakvi mehanizmi bili zaista efikasni na međunarodnom nivou, moraju biti praćeni adekvatnom podrškom za tranziciju”, zaključuje Hosrovjar, naglašavajući važnost namenskih tranzicionih fondova.
