Vreme bespravne seče

(Last Updated On: September 29, 2017)

Država i privatni vlasnici šuma gube milione dinara zbog ilegalne seče, a godišnje se u proseku bespravno poseče najmanje 17.000 kubnih metara drva državnih šuma, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) i Vranjskih novina.

Institucije svake godine podnose na stotine krivičnih i prekršajnih prijava protiv šumokradica. Za poslednjih 10 godina krivično delo šumska kradja ubedljivo je najčešće u odnosu na sva ostala dela protiv životne sredine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Srbije.

Broj osoba protiv kojih su podnete krivične prijave se za 10 godina gotovo udvostručio, od 1.314 u 2007. godini do 2.007 prijavljenih u 2016. godini. Svake godine prosečno oko 450 osoba bude osudjeno zbog kradje šuma, ali većinom je reč o uslovnim presudama. U kradju ponekad budu umešani i sami čuvari javnih preduzeća.

Samo je MUP od januara 2014. godine do jula 2017. godine zbog ilegalne seče podneo skoro 3.000 krivičnih prijava protiv preko 2.500 osoba.

Sladjana Dabić, referent gajenja i zaštite šuma u Javnom preduzeću Vojvodinašume, kaže da bespravna seča ne predstavlja samo ekonomski gubitak već ostavlja i dugoročne posledice po životnu sredinu i kvalitet života ljudi jer se stabla iz šume uklanjaju kad im nije vreme.

Javno preduzeće Srbijašume upravlja sa 53 posto, odnosno oko 1,2 miliona hektara, državnih šuma u Srbiji, dok se oko milion hektara nalazi u privatnom vlasništvu. Najveći privatni veleposednik je crkva. Vojvodjanskim šumama rukovodi javno preduzeće Vojvodinašume koje u svom posedu ima 114.000 hektara šume i šumskog zemljišta, a oko pet posto pripada grajanima.

Sagovornici CINS-a kažu da se u odnosu na državne šume mnogo više krade iz privatnih, u vlasništvu seljaka koji ne mogu da ih čuvaju ili potomaka koji su se preselili u gradove i ostavili šume bez ikakvog nadzora.

Najviše šume iz gazdinstava Srbijašuma se ukrade na jugu Srbije, na teritoriji Kuršumlije  Leskovca i Boljevca. Medju mestima sa najviše bespravne seče su još Vranje, Raška, Loznica, Ivanjica, Užice i Kragujevac.

Podaci Srbijašuma pokazuju da na visok procenat kradje na jugu utiče bespravna seča na teritoriji takozvane kopnene zone bezbednosti, odnosno administrativne linije sa Kosovom. U ove oblasti radnici Srbijašuma idu samo uz pratnju policije i vojske.

Izvor: Beta / CINS